DISKURSU PREZIDENTE PARTIDO DEMOCRÁTICO IHA SERIMONIA LANSAMENTU OFISIAL BA KANDIDATU ANTÓNIO DA CONCEIÇÃO "KALOHAN"

Dili-Lansamentu Offisial Kandidatu Prezidente da Republika Dr. António da Conceição "KALOHAN"

DEKLARASAUN OFFISIAL KANDIDATU PREZIDENTE ANTÓNIO DA CONCEIÇÃO "KALOHAN"

Dili-Ohin, loron rua, fulan rua, tinan 2017, Hau António da Conceição “Kalohan”, ofisialmente deklara hau nia kandidatura nudar kandidatu ba prezidente da Republika periodu 2017-2022...

FOTO HAMUTUK HO EKIPA SUSESU KANDIDATU DR ANTÓNIO DA CONCEIÇÃO "KALOHAN"

Maliana- Lansamentu Posko Ekipa susesu Kandidatu Prezidente da Republika Periodo 2017-2022 Dr.antónio da conceição "KALOHAN" iha Municipio Bobonaro...

ENKONTRU ALARGADA PARTIDO DEMOCRATICO NIAN

Dili-Lideransa Central Partido Democratico halo enkontru alargada iha malinamuk Komoro Dili-Timor-Leste, hodi Foti Desizaun konaba kandidatu Prezidente da Republika.

FOTO HAMUTUK HO KANDIDATU PREZIDENTE RDTL PERIODO 2017-2022 IHA POSKO EKIPA SUSESU MUNICIPIO BOBONARO

Maliana-Lansamentu Posko Ekipa Susesu Kandidatu Prezidente Periodo 2017-2022 iha Municipio Bobonaro.

Kamis, 09 Maret 2017

Dia 12 Marsu PLP Sei Deklara Ofisial Apoiu Kalohan

BAUCAU - Partidu Libertasaun Populár(PLP) sei apoiu kandidatura António da Conceição 
Kalohan ba Presidente da Repúblika, tanba nee sira sei deklara ofisialmente iha 
dia 12 Marsu.

Informasaun nee hatoo husi membru konselu PLP Francisco de vas Concelho hatete, 
Taur nudar nain ba partidu PLP ida nee nomós estrutura partidu iha loron 12 Marsu maka 
sei halo deklarasaun aberta ba públika, maibe orientasaun lao tiha ona kuaze semana 
ida, laiha obsaun seluk, nudar partidu foun, apoiu ba kandidatu neebe maka jerasaun foun.

 (PLP) partidu foun ida ninia ejistensia kuaze tinan ida resin, depois halo analiza ida 
katak pozisaun lolos partidu polítika ninian nee laos vota konsiensia fofoun hanoin atu 
vota konsiensia, maibe simu orientasaun hosi PR Taur Matan Ruak hatun desizaun loron 
rua tolu liu ba nee katak, tenke apoiu ba kandidatu  Kalohan 100 %,” katak Francisco 
iha intervista ba jornalista  hafoin partipa iha kampana kalohan ba loron daruak 
Sabadu (04/03/2017)  iha munisipiu Baucau salaun Gol.

Nia hatete, buat neebe mak  importante mak servisu hamutuk, neebe  iha loron 12 fulan
Marsu nee maka partidu sei marka ninia opozisaun ofisiál ba públiku katak PLP nia 
kandidatu maka António da Conceição Kalohan, neebe tenke hatudu  kbiit, no  
kapasidade katak nasaun nee presiza kontribuisaun joven sira nian, katak joven sira iha 
podér no obrigasaun hodi hatutan nasaun nee ba future.

Iha fatin hanesan kandidaura PR António da Conceição katak, PLP fo ninia pozisaun ida
neebe maka responsavel ba nasaun, neebe nia hanoin  PLP fo ninia pozisaun ida neebe 
maka responsavel ba nasaun, hau hanoin kuandu diside dehan fo apelu hodi vota ba 
kandidatu ida nee, hatudu lideransa no hatudu responsabilidade, fo apelu ida dehan 
vota konsiensia ema  lahatene saida maka nia halo.

Tuir nia kuandu partidu polítika tenke ser iha polítika ida neebe hatene, nia tenke ser 
ba iha neebe, polítika ida neebe maka han malu ho ninian, nee maka lider ida hatene 
hola desizaun, akontese ida neea husik deit nia ema sira vota konsiensia, 
nee responsabilidade lider ida nian, nee hakarak fase liman, nee bilatus, nee lalos. 
Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae
Share:

Selasa, 28 Februari 2017

Partido KHUNTO Vota ba António da Conceição KALOHAN”.

Jose dos Santos Naimori Bucar  
“Membru KHUNTO hotu tenki unidade hodi vota ba António da Conceição KALOHAN”.

Dili, 25 Fevereiru 2017. Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO), iha Sabadu, 25 Fevereiru 2017 ofisialmente deklara hodi fo apoiu totalmente ba kandidatu António da Conceição KALOHAN hodi sai Presidente da Republika ba periodu 2017 to’o 2022.
Deklarasaun ne’e hato’o hosi lideransa no militantes rihun ba rihun partidu KHUNTO nian iliu hosi konferensia imprensa ida ne’ebe hala’o iha salaun enkontru Canossa, Has-Laran, Dili.

“Ita labele lakon oportunidade atu halo buat ruma hodi realiza mehi heroi matebian sira nian. Hodi nune’e, ohin hau deklara katak paridu KHUNTO desidi ona atu hili António da Conceição hodi sai Prezidente Republika ba periodu 2017-2022”, deklara Jose dos Santos NAIMORI iha okaziaun ne’e.
Atu haforsa deklarasaun ne’e, Prezidente partidu ne’e nian, Armanda Berta dos Santos mos apela ba membru tomak hosi partidu ida ne’e nian hosi nivel munisipiu to’o aldeia iha Timor laran tomak atu servisu maka’as hodi nune’e KALOHAN bele hetan vitoria iha eleisaun presidensial tuir mai ne’e.

Hodi responde ba apoiu ne’ebe mai hosi KHUNTO, kandidatu António da Conceição KALOHAN hato’o ninia agradesementu hodi dehan “Hau nia agradesementu bo’ot ba partidu KHUNTO e husu atu ita hamutuk hodi lori nasaun no povu ne’e ba oin”.  “Ita nia unidade mak aspirasaun ita nia vitoria, e ita nia vitoria mak vitoria hosi heroi sira nian ”, hatutan da Conceição KALOHAN iha okaziaun ne’e.

António KALOHAN hatutan liu-tan “ Aspirasaun apoiu ida ne’e mos hatudu dadaun maturidade politika hosi jerasaun foun sira nian, tamba liu hosi komprimisiu ida ne’e, ita jerasaun foun konsege foti desizaun importante ba vida nasaun nian nomos vida demokrasia iha Timor-Leste.
Alende partisipa hosi kandidatu António da Conceição KALOHAN rasik, Programa konferensia imprensa ne’e mos partisipa hosi lideransa sentral no munisipal partidu KHUNTO inklui ekipa susesu konjunta KALOHAN nian hosi nivel nasional. (Joel)



Share:

ANTONIO KALOHAN OPTIMISTA SEI HETAN KONFIANSA POVU SAI PR


Kandidatu Prezidente Republika (PR) ba periodu 2017-2017, Antonio da Conceição “Kalohan” optimista sei hetan votus konfiansa barak liu kompara ho kandidatu nain ualu (7) sira seluk iha eleisaun prezidensial ne’ebe sei hala’o iha loron 20 Marsu tinan ne’e.

“Ha’u ba ho duni konviksaun ida katak, ha’u ba atu manan tanba ha’u la’os konvidadu ba rai ida ne’e. tanba ne’e ha’u mak sei manan iha eleisaun iha tinan ne’e,”argumenta kandidatu PR, Antonio da Conceição “Kalohan” deklara asuntu refere ba Jornalista sira, hafoin partisipa abertura Kongresu Nacional Partido Democrático (PD) ne’ebe hala’o iha Centro de Convenções de Dili (CCD), Sesta (24/02/2017).

Nudar kandidatu PR foun ne’ebe primeira-ves kandidata an ho ninia komprimisiu lori diferensia ida diak liu kandidatu sira seluk.

Hatan konabá kandidatu nain 7 sira lao’s dezafiu ba ninia kandidatu atu hetan vitoria iha eleisaun jeral prezidensial, tamba nia iha apoiantes barak.

“Kandidatu sira seluk ne’e hanesan politiku ida, ha’u nian membru no simpatizantes sira mak hanesan ita haree dadauk e sira hamrik iha ha’u ninia kotuk. Públiku ninia espetativas no esperansa bo’ot ba kandidatu Lu-Olo mak sei manan, tanba lider karismatiku, eis querilleiros independensia, Xanana Gusmão ninia apoiu, maibe Antonio Kalohan, dehan, públiku seidauk dehan buat ida ne’e, públiku ne’e dehan kuandu konfirma iha ninia votu, persepsaun politiku sira nian e sim,! hanoin dehan maun Lu-Olo manan, tanba maun Xanana ba hamrik,.. ida ne’e seidauk garantia, tanba públiku mak determina iha ninia votu mak maun Lu-Olo manan e ita tenke asegura mak ida ne’e,”sublinha Kalohan. 


Share:

LORON 2 MARSU, CSP KOMESA ESKOLTA KANDIDATU PR


Komando  Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) tuir  planu iha loron 2 Marsu 2017, koloka Corpo Seguransa Pessoal (CSP) hodi fo eskoltu ba kandidatu Prezidente Republika (PR) periodu 2017-2022, nain 8.

Kandidatu kompostu husi, Antonio Maher Lopes, Francisco Guterres “Lu-Olo”, Amorin Viera, José António de Jesus das Neves, José Luis Guterres, Maria Angela Freitas  da Silva , Luis Alves Tilman, António da Conçeição.

Kandidatu ne’ebe refere iha Sesta (17/02/2017) dada ona sorteu iha Tribunal Recursu.

“Ami rona dehan kandidatura PR sira dada ona sorteu, maibe la signifika ohin dada  ona sorteu, ami atu koloka ona eskoltu ba hot-hotu lae, kuandu aban nia atu hala’o  kampaña, orariu kampaña, ne’ebé mak  ita bo’ot apar dia 3 Marsu 2017, signifika dia 2 Marsu 2017 mak ami destaka ami ninia membrus sira,”informa Segundu  Komandante Jeral PNTL, Komisariu, Faustinho da Costa, ba jornalista sira Sesta (17/02/2017) iha Kuartel Geral PNTL Caicoli-Dili.

Entre kandidatu  nain  8 ne’e,  hanesan Kandidatu PR, Francsco Guterres “Lu-Olo” no kandidatu António da Conçeição, iha ona eskoltu husi membru CSP, tanba ne’e komando sei la koloka tan elementu hodi fo seguransa.

“Ita haree situasaun aktual entre kandidatu sira ne’e balun iha ona eskoltu, se ami haree ba kandidatu ne’ebé mak seidauk iha eskoltu durante hala’o servisu seluk depois mak ami koloka,”esklarese Faustinho da Costa.

 Nia sublinha, husi  kandidatura PR  nain 8 ne’e kada kandidatu ida minimu CSP nain rua mak akompaña.avi

Fontes : Jornal Nacional Diário


Share:

DOM VIRGÍLIO: TL PRESIZA PRESIDENTE REPUBLIKA IHA KAPASIDADE


Bispu Diocese Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SBD,  hateten, Timoroan presiza Prezidenti ida ne’ebé iha kapasidade atu kria fatin di’ak hodi bele fó serbisu ba ema barak, nune’e sira bele kontribui ba dezenvolvimentu país ida ne’e.

“Wainhira hanoin konaba futuru Prezidenti ida ne’ebé di’ak, uluk nanain figura ida ne’ebé iha kapasidade atu bele kria fatin di’ak ida iha ne’ebé ema barak bele buka moris, hetan serbisu atu nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu ba rai ida ne’e,”dehan Dom Virgílio do Carmo da Silva ba jornalista sira, Kinta (09/02), iha Centro Convenções de Díli (CCD), depois de partisipa iha XXI Semináriu konaba Papel do Cidadão ao Desenvolvimento do Bem-Estar ho nia sub-tema, Paz, Justiça e Tolerância para Consolidar e Independência Nacional.

Amu Bispu Diocese Díli ne’e hatutan, ho eleisaun ba tinan ida ne’e nu’udar oportunidade di’ak ida ba Timoroan hotu atu koloka kritériu ruma hodi hanoin ba futuru Timor ida oinsa mak sira hakarak atu hetan hodi ukun rai ida ne’e.

Dom Virgílio mós haktuir katak, Timoroan tenki iha vizaun ida klaru atu koloka sira nia kandidatu sira ne’e, tamba depois de ukun rasik-an iha tinan hirak nia laran, iha buat barak mak la’o ona iha Timor, maibé iha buat barak mós sei sai hanesan dezafiu.

“I ba ha’u pesoalmente haree mós ba iha Timoroan nia kondisaun ohin loron, ita iha jovens barak, universitáriu barak, númeru univesitárius ne’ebé remata sira nia estudu, nune’e ukun na’in sira ne’ebé ita hakarak atu hili presiza haree mós katak, sira iha duni kapasidade ida, atu durante tinan 5 sira ukun ne’e, sira mós bele kria kondisaun oinsa atu Timoroan barak bele hetan empregu. Wainhira iha fatin ba Timoroan hotu hetan serbisu, sira bele sente hakmatek,”Dom Virgílio fundamenta.

Dom Virgílio reforsa katak, ho ida ne’e bele garante ona paz no estabilidade iha Timor, maibé karik la’o ba oin mak Timoroan barak la hetan serbisu, ida ne’e sei sai dezafiu boot ida ba Timor, tamba ne’e Timoroan tenki tau kritériu ne’ebé di’ak hodi hili nia nain ulun sira para bele iha kapasidade haree ba kondisaun Timoroan hotu iha tempu ida ne’e no iha futuru ne’ebé sei mai.

Iha parte seluk, Primeira Dama Isabel Fereira hatete kandidatu Prezidenti Repúblika tenki sai ezemplar ba povu hodi garante estabilidade no paz, labele rame-rame ba kandidata-an hodi la sukat idak-idak nia kapsidade.

“Responsabilidade Prezidenti nian mak garante estabilidade no paz, ne’ebé sé deit mak sai Prezidenti tantu feto mane, tenki melhor ezemplar. Ne’ebé atu kandidata-an tenki prepara-an didi’ak. Sé la’e ita hotu hakarak rame-rame ba kandidata-an, maibé lakon tempu deit iha eleisaun,” hateten Isabel Fereira ba jornalista sira hafoin partisipa iha semináriu konaba papel sidadaun nian ba dezenvolvimentu no Bem-Star, iha CCD-Díli, Kinta (09/02/2017).

Tuir Isabel Fereira presiza halo kampaiña sensibilizasaun ba prosesu eleisaun, nune’e hasa’e konsiensia sidadaun liu-liu hirak ne’ebé hakarak kaer kargu polítiku, nune’e bele iha koñesimentu jeral hodi servi nasaun.

Antes ne’e, Deputada husi bankada FRETELIN, Josefa Alvares P. Soares dehan tenki tau mós kuota ba involvimenmtu feto iha vida polítika, tanba maioria ema Timor seidauk iha konsiensia no hanoin ne’ebé di’ak katak feto mós iha direitu hodi involve iha vida polítika.ias/ita

Jornal Nacional Diário


Share:

Sentru Votasaun iha 696, Estasaun Votus 944


DILI: Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) públika ona númeru sentru votasaun no estasaun votus ba eleisaun Prezidensial.

Tuir públikasaun STAE iha Jornál Repúblika, Sesta (17/02), ba eleisaun Prezidente 2017, iha rai laran Sentru Votasaun hamutuk 693 no Estasaun Votus hamutuk 941.

Aleinde iha rai laran, estabelese mós sentu votasaun no estasaun votus iha Sydney, Darwin no Lisboa. Kada sidade ho sentru votasaun no estasaun votus ida. Husi númeru ne’e, total sentru votasaun hamutuk 696 no estasaun votus hamutuk 944.

“Tanba tuir Lei antes loron 30 ba eleisaun tenke públika ona (lista númeru sentru votasaun no estasaun votu). Ho ida ne’e, STAE halo ona públikasaun ba sentru votasaun no estasaun votus iha rai laran, inklui rai li’ur,” informa Diretór STAE, Alcino Manuel Branco iha nia knar fatin, Kaikoli-Dili, Segunra (20/02).

Aleinde ne’e, nia hatete, kandidatu Prezidente Repúblika sira mós tenke prepara ona sira-nia fiskais hodi fiskaliza prosesu eleisaun. Kada estasaun votus tenke iha fiskais na’in 2.

“Minimu iha estasaun ida iha fiskais na’in 2 ba eleisaun Prezidente Repúblika 2017, no kandidatura na’in 8 mak prepara ninia fiskais tuir núumeru estasaun (votus) ne’ebé iha. Ita bele mutliplika ba rua, kandidatu ida bele iha fiskais 1.888 ba iha estasaun votus, sei iha tan 26 ba Munisipiu 13 no iha apuramentu nasionál kada kandidatu iha fiskais minimu na’in 2,” dehan nia.

Nia hatutan, fiskais husi kandidatu na’in 8 ne’e importante atu bele fiskaliza prosesu iha fatin estasaun votus hahú husi prosesu kampaña, votasaun to’o apuramentu iha munisipiu to’o nasionál.

Daudauk ne’e, nia dehan, STAE kontaktu ona reprezentante kandidatu sira atu submete lista fiskais hodi bele hetan akreditasaun no iha tempu badak nia laran STAE sei halo briefing ba fiskais sira hodi hahú hala’o sira-nia serbisu. (*)

Ola Timor – Estaziario -  Editór: Tellukoro
Foto: Diretor STAE, Alcino Manuel Branco hato'o informasaun ba jornalista sira hafoin akompana sorteiu numeru ba kandidatu Prezidente Republika iha Tribunal Rekursu, Sesta (17/02). FOTO: olatimornews


Share:

PR Foun La Bele Sai Fali Adversariu ba Governu


DILI (ANTIL) - Eis Prezidenti da Repúblika, José Ramos Horta husu atu se de’it mak povu hili hodi sai Prezidenti da Repúblika (PR) iha periodu 2017-2022 la bele sai fali adversariu ba governu.

“Se de’it mak povu hili tenki halo esforsu makas para servisu didiak ho governu, parlamentu, sira la bele inimigu ba malu,” Ramos Horta haklaken lia ne’e ba jornalista sira bainhira hasoru malu iha Novu Turismu, Segunda (20/02).

Tuir Ramos Horta Prezidenti da Repúblika foun mós tenki intrepreta didi’ak ho lolos konstituisaun Repúblika Demokratiko Timor-Leste kona ba poder Prezidenti da Repúblika nian.

Hanesan iha Artigu 85 Konstituisaun RDTL haktuir katak, a) Promulga diploma legislativu no haruka publika rezolusaun husi Parlamentu Nasionál ne’ebé aprova akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál sira; b) Hala’o kompeténsia kona-ba knaar Komandante Supremu Forsas Armadas nian; c) Hala’o direitu veto kona-ba diploma lejislativu nian, iha prazu loron 30 nia laran  hahú husi loron simu nian; d) Foti no fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, wainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu Nasionál; e) Husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu konstitusionalidade norma sira-nian, no mós haree  inkonstitusionalidade tan omisaun; f) Hato’o ba referendu problema boot interese nasionál nian, tuir termu sira iha Artigu 66; g) Deklara estadu serku nian ka estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian; h) Deklara funu ka halo dame, tuir proposta Governu nian, wainhira rona tiha ona  Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, tuir Parlamentu Nasionál haruka; i) Rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu; j) Konfere, tuir lei, títulu onorífiku, kondekorasaun no mós distinsaun.

Horta mós sujere atu Prezidenti foun tenki mantein komunikasaun institusional ho orgaun sira seluk.

Aleinde ida ne’e buka halo esforsu hodi lori Timor-Leste tama iha regiao Asean, liu hosi kumprimentu ba prosesu hotu-hotu. (Jornalista: Manuel Pinto/Editor: Alberto Alves)

Share:

Akademika Konsidera Lu-Olo Labele Manan Absoluta Iha Primeira Ronde


DILI - Sosiedade akademika konsidera katak oras nee kandidatura Prezidente Republika (PR) periodu 2017 too 2022 hamutuk nain 8 mak sei kompete no kandidatura Lu-Olo rasik labele manan absoluta iha primeira ronde.

Maske kandidatura Lu-Olo rasik oras nee figura karismatiku mak iha kotuk, maibe buat hotu povu mak sei deside tanba nee labele optimista demais katak manan iha primeira ronde.

Tuir Vise Dekanu Fakuldade Siensia Politika (FCS)-UNDIL, Francisco Mausoro katak, kandidatura Lu-Olo komesa hetan apoiu barak husi veteranus, partidu politiku no mos figura karismatiku Timor Leste, Kay Rala Xanana Gusmao ho partidu CNRT.

“Agora kandidatura nain 8, se nia dehan katak 99% signifika nia lakonsidera faktu politiku neebe mak lao,” dehan Vise Dekanu FCS-UNDIL, Francisco ba STL iha nia knar fatin kampus-UNDIL, Mascarinhas-Dili, Kinta (16/02/2017).

Vise Dekanu, Francisco fo ezemplu, forsa politika PD rasik liu 1%, ita mos labele haluha Jose Luis Guterres apoiu husi partidu Frente-Mudansa 3%.

Francisco argumenta, ema lakoalia ona total votus neebe mak iha partidu A hotu-hotu vota iha ema neebe partidu nomeia lasignifika ida nee tanba eleisaun nee rasik ema idak-idak iha votus idak-idak. Ema tuir partidu nee tanba programa partidu.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNTL, Camilio Ximenes Almeida esplika, baze Fretilin iha eleisaun 2007 no 2012 muda tanba iha eleisaun primeiru Fretilin manan iha nivel suku no aldeia maibe iha eleisaun nee hatudu buat seluk. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae


Share:

POLIMIKA SERVER DATA BASE ELEISAUN…!!!


Jornal Nacional Diário, editorial

Deputado sira Parlamento Nasional foin lalais nee fo sai deklarasaun kontra planu Primeiru Ministru nian nebe atu muda server back up data base eleisaun ninian nebe durante nee tau iha Banco Central Timor Leste (BCTL) ba fali Gabinete Primeiru Ministru nian iha Palacio Governo.

Server back up data base eleisaun nian nee importante atu asegura tamba server nee rai dokumentu hotu – hotu konaba eleisaun nian, li-liu eleisaun jeral sira nebe liu tiha ona, eleisaun 2002, 2007, 2012 no sei rai mos dadus eleisaun jeral 2017 nee nebe sai ona dokumentu nasaun nian no mos segredu nasaun nian.

Maske governu foin hanoin deit atu muda server back up data eleisaun nian, membru Parlamento Nasional fo reasaun makaas tamba server back up data eleisaun nian durante nee rai iha BCTL seguru liu.

Governu seidauk fo sai razaun ba mudansa fatin rai server back up data base nee maibe parte Parlamento Nasional antisipa kedas ona ho razaun seguransa ba server data base eleisaun jeral nian nee.

“Ha’u nia preokupasaun ne’e  tanba, server back up data base eleisaun nian, ne’ebé mak durante ne’e tau iha Banco Central hanesan fatin ida ne’ebé imparsial, no fatin ida ne’ebé seguru tebes. Durante ne’e ita nia data base back up eleisoens tau iha ne’eba,  agora dada’uk tuir informasaun katak, Primeiru Ministru hakarak muda buat ne’e ba tau fali iha Palasiu Governu, edifisiu públiku,” Natalino dos Santos.

Senhor deputado ninia razaun nee pretenente duni maibe keta haluha katak jestor ba dokumentu nasaun nian nee governu, tan nee depende ba governu atu rai iha nebe deit naran katak fatin nee seguru.

Server nee uluk deside rai iha Banco Central nee m os dezisaun governu nian tan nee keta ohin loron nee governu senti iha BCTL la seguru ona tan nee muda fali ba fatin seluk nebe seguru liu, depende ba governu.

“Governu hanoin kala seguransa mós iha ona karik, tanba uluk Governu mak opta tau iha Banco Central,  agora se Governu senti katak, sira bele asegura ona, bele tau iha fatin ne’ebé mak sira hakarak. Governu mak halo jestaun atu muda, ita tenki husu ba Governu, tanba Governu ne’e jestor Estadu,” Antoninho.

Laiha duvida katak governu mak jestor Estadu nian, maibe Parlamento Nasional nudar orgaun soberno mos iha direitu hodi kontrola dokumentu nasaun nian.

Agora duvida mak server nee rai iha nebe mak seguru liu? Banco Central mak seguru liu ka palacio Governu mak seguru liu?. publiku laiha duvida ba fatin rua nee ninia seguransa, maibe haree ba nivel seguransa nebe mai seguru, Banco Central seguru liu duke Palacio Governu.

Palacio Governu nudar fatin publiku, menus kamera CCTV, seguransa sivil mak barak maibe iha BCTL, kamera CCTV monta tomak iha BCTL laran no liur nunee mos seguransa reforsa husi Batalhaun Ordem Publiku (BOB), durante horas 24 nia laran.

Laiha duvida atu se deit mak rai server nee, imporrtante mak dokumentu nasaun nian nee tenki asegura, labele monu ba ema sira nebe laiha responsabilidade sira nia liman, tamba ohin loron mata – mata ‘espion’ barak. *


Share:

PM RUI: STAE TENKI IMPARSIAL IHA ELEISAUN


Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo husu ba Secretariado Técnica Administração Eleitoral (STAE) ho nia funsionárius tomak, tenki servisu ho profisional, imparsial no independenti iha eleisaun jerál ne’ebé sei hala’o iha fulan hirak tuir mai.

“Ha’u nia pedidu espesial ida ba funsionáriu STAE hotu hahú husi Diretor Jeral, Diretor Nasional ho funsionáriu sira hotu inklui mós brigadistas ofisiais eleitoral sira hotu iha  Munisípiu sira hotu. Apelu importante ba ita bo’ot sira katak, tenki hatudu ita bo’ot sira nia profesionalismu ho imparsialidade durante eleisaun. Ida ne’e importante tebe-tebes tanba ita hotu hatene katak tinan lima-lima povu ezerse nia diretu soberanu liu husi eleisoens. I diretu soberanu ida ne’e ita tenki respeita, ita ne’ebé halo serbisu tékniku, sai servidor Estadu ninian tenki tau aas tebes diretu sidadaun ida ne’e no halo serbisu ne’ebé ita tenki halo ho rigór,  signifika la’os halo sabraut tun sa’e hela deit. Maibé tenki halo tuir régras ho metodos traballu ne’ebé iha ho imparsialidade, labele halis ba ida ne’e no ida ne’ebá,” hatete PM Rui iha intervensaun badak ba funsionáriu STAE sira, wainhira hala’o vizita kortezia ba iha edifísiu STAE nasionál Caicoli-Díli, Kuarta (15/02).

PM Rui hatutan katak, sidadaun ida-idak iha direitu atu hili kandidatu no partidu ida ne’ebé deit, maibé hanesan servidor Estadu no servisu iha órgaun Administrasaun eleitoral ida ne’e tenki hatudu profisionalimu, liu-liu tenki kuidadu tebe-tebes atu mantein rigór no imparsialidade ida ne’e iha servisu lor-loron.

“Serbisu ne’ebé ke bo’ot no todan maibé ho partisipasaun no apoiu ita bele lori serbisu ne’e ba oin, eleisaun husi 2001 mai to’o agora, sai ona esprensia ba ita, nune’e ita nia susesu la’os deit sai motivu orgullu ba ita mesak, maibé ba mós nasaun seluk hanesan Guinea Bissau ho seluk tan”, katak Xefi Governu ne’e.

Entretantu durante vizita iha STAE, Rui Araújo mós hato’o votus susesu ba Ministériu Administrasaun Estatal, Diretor Jeral STAE ho funsionáriu sira hotu.

“Votus susesu ba ita bo’ot sira nia serbisu, wainhira iha problema ruma konaba finansas ninian halo favor hato’o informasaun hodi buka rezolve tanba durante periodu fulan Marsu to’o Jullu Governu tenki halo esforsu tomak hodi organiza eleisaun ne’e ho susesu,” Rui hatete.

Hafoin vizita STAE, wainhira konfirma konaba deklarasaun Deputadu sira iha parlamentu ne’ebé deskorda ho Primeiru Ministru nia hanoin ne’ebé atu muda data base eleisaun nian husi Banku Central Timor-Leste (BCTL) ba fali iha Gabinete Primeiru Ministru  (GPM) nian, Xefi Governu ne’e rezeita fó fó deklarasaun.

“Ha’u la responde ida ne’e, ha’u la responde ida ne’e,” hateten PM Rui no kontinua hakat kedas nia kareta laran.des

Fontes : Jornal Nacional


Share:

FAN PAGE KANDIDATU "KALOHAN"

AGENDA KNUA AMIGOS KALOHAN-KAK

Diberdayakan oleh Blogger.